Nemački mediji o školstvu u Srbiji i Hrvatskoj: I jedni i drugi uče svoju decu da mrze komšije, huškaju ih protiv njih
❤️ Click here: Mediji u hrvatskoj
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer. Svakako, najbolji primjer te cenzure su Asperovi mediji u Kanadi. Niz je primjera poruka kao i stavljanja zaštitnih znakova brendiranja?
Tamo je situacija u mnogim stvarima slična, ali materijalno stanje novinara nije toliko upitno kao u Hrvatskoj. Također bih zamolio cijenjeno uredništvo ovog hrvatskošdržavotvornog portala hrvatsko Obranbeno Štivo da uzme ovaj priloženi link i stavi na prvu stranicu portala za naše i sve čitatelje. Ističe se da je Hrvatska u EU prvenstveno htjela ući da bi se distancirala od svojih istočnih i južnih susjeda te da se s reformama prestalo čim je nestalo pritiska iz Bruxellesa. Najbolji izvor novca za takve medije bili bi javni fondovi, odnosno publika, i to preko poreza koji bi se uveli provajderima — na priključke za nove tehnologije i slično.
ŠOK ZAKON U HRVATSKOJ bez dece NIJE - Facebook stranice lokalnih online medija u Srbiji u prosjeku imaju 9. Razdoblje tržišnog gospodarstva Unatoč snažnoj ratnoj destrukciji zemlje te strmoglavom padu oglašavanja i marketinga u cjelini početkom 90-ih godina nadolazeća liberalizacija tržišta, a napose osamostaljenje Hrvatske otvaraju novo razdoblje svekolikog razvoja.
Upoznavanje s medijima Nakon što su sredinom devedesetih poklonjeni vlasti bliskim tajkunima ili prodani parašpijunskim investicijskim fondovima u kontroli vlasti, brojni su se listovi krajem devedesetih našli u vrtlogu gubitaka, lošeg poslovanja i istanjenih naklada. Gotovo je istodobno inozemni capital ušao u dva neovisna medija — Novi list i EPH. Kada je počelo horizontalno povezivanje u Hrvatskoj su se iskristalizirale dvije plus dvije velike medijske korporacije. EPH u polovično njemačkom vlasništvu u tom trenutku kontrolira dva politička Jutarnji list i Slobodna Dalmacija i jedan sportski dnevni list, politički tjednik i još cijelu lepezu revijalnih tiskovina. Večernji list u vlasništvu štajerske Styrie vlasnik je prvog i trećeg dnevnika u zemlji Večernji, 24 sata. Rječki Novi list, koji je dobio besplatnu tiskaru od gospodina Soroša, grupirao je oko sebe niz regionalnih malih listova a poslije je prodan gospodinu Ježiću. Glas istre je kupio poslije Novi List od Zagrebačke banke a Nijemci su napustili Hrvatsku predavši medije u ruke Adria Media Grupe i Styria Media Grupe. Sve novine, prema tržišnim kriterijima, trebale su ići u stečaj, međutim, nisu otišle u stečaj. Razlog bi mogao biti u sljedećem: U sve te novine ulazi Zagrebačka banka, izuzev Večernjeg lista, ulaže dakle u biznis koji uopće nije profitabilan. To nije samo slučaj u Hrvatskoj, to je slučaj i u svijetu. Zašto se onda medije ne pusti, kao i ostale privredne grane izuzev banaka s određenom vlasničkom strukturom, no to je opet tema za sebe naprosto da propadnu? Mediji se ne drže zbog profita, nego zbog utjecaja. E sad, ako medij nije u stanju na tržištu se sam održati u plusu može li biti neovisan? Može jedino u ograničenom smislu. To čak i nije toliko problematično, jer je naravno, kako kod nas tako i u svijetu, da investitor donosi odluke. No, treba ipak maknuti masku i reći da takvi mediji ne mogu objektivno donositi informacije onako kako bi to trebalo po pravilima struke, nego da su ograničeni pozadinskim interesima kapitala i naravno politike. Sve ono što piše neovisni, ili jedini neovisni, to tako mora pisati, međutim slobode, odnosno neovisnosti ima jedino onoliko koliko dotični kapital dopusti, a to je vrlo, vrlo malo. Ljudi koji nisu interesno uključeni u određeni medij najčešće su mete iživljavanja što medije pretvara u obračune određenih skupina koje se bore za neke sasvim treće ciljeve. Kod preuzimanja kupovine medija u Hrvatskoj vidjelo se da u prvom planu uopće nije izdavaštvo, nego nekretnine. U toj atmosferi događa se nešto što se prije zvalo cenzura, a danas se zove autocenzura. Mediji postaju skup nebitnih istina i bitnih neistina. Imamo još jedan drugi fenomen, to je fenomen portala kod kojih vidimo da se radi o kloniranim stvarima, odnosno da su iste informacije na svim portalima, što bi značilo da imamo monoideizam te da imamo vrlo malo alternativnih izvora informiranja. Naše informacije su uniformirane što je posljedica i činjenica da četiri najveće svjetske agencije, dilaju 90 % svjetskih informacija. Kao primjer poslužit će događanja u Siriji za koja znamo preko ove četiri agencije. Onda slučajno naiđemo na jednu agenciju koja nije u skupini ove četiri i shvatimo da je oporba koju svi hvale skupina luđaka koja je dva dana prije izvršila masakr nad 36 žena i djece. To niste mogli vidjeti u mainstream medijima, zbog monopola nad informacijama koje donose ove četiri agencije. Svakako kao fenomem treba istaknuti i utjecaj lobističkih političkih grupacija na novine i medije, što se vidi po nekim novinarima koji su se praktično pretvorili u glasnogovornike određenih političkih struja. Najdrastičniji primjer je Jutarnji list, koji je kao što je bezrezervno podržavao Sanaderovu vladu, vjerojatno zbog oproštenih 300 milijuna kuna poreznoga duga, s jednakom revnošću podržavao i Milanovićevu vladu. Takvo novinstvo izaziva nezadovoljstvo inteligencije, ali treba znati da je isto posljedica ključnih odluka koje smo donijeli devedesetih. Izvor: Jurica Pavičić — Hrvatski mediji, i Ivica Šola — Mediji u Hrvatskoj Comments comments ABOUT USMeta-portal vjeruje u stvaranje promjene razmišljanja izvan okvira. Cilj ove stranice je izazvati trenutni status quo prikazivajući i drukčija razmišljanja o svijetu, te potaknuti i inspirirati druge da poduzmu akcije koje će rezultirati perspektivnijom budućnosti za sve nas. Živjeti održivo, održavati zdravi načina života, stvaranje duhovne veze sa samim sobom i oblikovanje boljeg svijeta, načela su koje ova stranica potiče. Cijeniti treba ravnotežu u našem svijetu, što znači ispitivati sve aspekte naših života.
Sve slabija sloboda medija u Hrvatskoj
U svim tim slučajevima su na kraju hranidbenog lanca novinari koji moraju isporučiti objektivnu, nepristranu i nepotkupljivu priču — što je danas vrlo teško. Prosječan broj lajkova Facebook stranica u Hrvatskoj je 11. Naše informacije su uniformirane što je posljedica i činjenica da četiri najveće svjetske agencije, dilaju 90 % svjetskih informacija. S druge strane, u svijetu su postojala ogromna poslovna znanja koja nisu bila dostupna našim poslovnim ljudima. Iskustvo glavnih urednika, brojnost redakcija i plaće U Hrvatskoj, glavni urednici portala imaju u prosjeku 24,6 godina ukupnog novinarskog iskustva, dok u Srbiji rade znatno neiskusniji urednici koji se novinarstvom u prosjeku bave 15 godina. Razdoblje tržišnog gospodarstva Unatoč snažnoj ratnoj destrukciji zemlje te strmoglavom padu oglašavanja i marketinga u cjelini početkom 90-ih godina nadolazeća liberalizacija tržišta, a napose osamostaljenje Hrvatske otvaraju novo razdoblje svekolikog razvoja. S pravom se može reći kako je oglašavanje i tržišno komuniciranje u Hrvatskoj neizostavna sastavnica društva i tržišta koja se primjenjuje u svim djelatnostima zajednice kultura, sport, politika…. Također bih zamolio cijenjeno uredništvo ovog hrvatskošdržavotvornog portala hrvatsko Obranbeno Štivo da uzme ovaj priloženi link i stavi na prvu stranicu portala za naše i sve čitatelje. Fizičkom napadu bilo je izloženo 14 posto novinara na web portalima u Hrvatskoj, i 10 posto u Srbiji, pokazalo je istraživanje. Znanje o tome koji proizvodi donose najveću dobit u odnosu na ulaganja, koji su svjetski trendovi, kako optimizirati proizvodnju, koju tehnologiju upotrebljavati, kako učinkovito prodavati i promovirati svoje proizvode i usluge, u kojem se smjeru strateški razvijati te kako privući i zadržati najveće talente, koji će znati sve to odraditi.
